Širom Evrope, posebno u Danskoj, Nemackoj, Švedskoj i Britaniji, gradi se sve više posebnih, "biciklistickih auto-puteva" jer masovno korišcenje bicikala ne samo da smanjuje gužvu na ulicama i zagadenje, vec koristi i zdravlju ljudi.
Guliver/Getty images/Thinkstock
"Biciklisticki auto-putevi" - široke posebne dvosmerne staze, nekada i sa više traka u istom smeru, raskrnicama u više nivoa i s mostovima, koje ne idu nužno uz ulice i obicne puteve, treba da premreže celu Evropu i pomognu smanjenje rashoda za zdravstvo, piše Euraktiv Srbija.
Projekat "biciklistickih auto-puteva" krenuo je iz predgrada "svetske biciklisticke prestonice" - Kopenhagena gde je aprila prošle godine otvoren prvi takav put i postao pravi hit medu gradanima i posetiocima tog grada. Ovog meseca u Kopenhagenu bice otvoren 29. "biciklisticki auto-put".
Procenjuje se da mreža "biciklistickih auto-puteva" vec štedi danskoj državi 40 miliona evra godišnje u vidu troškova za zdravstvo, pri cemu za izgradnju i održavanje tih puteva ide tek mala suma novca.
Prvi covek Komiteta za životnu sredinu i "zeleni" rast regiona Kopenhagena Lars Gorhoj (Gaardhoej) kaže da su "biciklisticki auto-putevi" prvenstveno namenjeni onima koji do posla ili škole putuju više od pet kilometara.
"Biciklisticki auto-putevi" razlikuju se od biciklistickih staza jer se održavaju i imaju prioritet kao putevi u drumskom saobracaju. To znaci, pored ostalog, da su putevi za bicikliste pravi koliko je to moguce, kako bi se saobracaj odvijao brzo, da su širi od staza i da se zimi i sa njih uklanja sneg. Na svakih kilometar i po
postavljene su pumpe za gume.
Takode su sa približavanjem centru grada semafori sve bolje uskladeni i biciklisti mogu da koristeci "zeleni talas" vozeci brzinom od 20 kilometara na sat, bez potrebe da cesto menjanjaju brzine.
Prvi takav put, od pre samo godinu dana, brzo je privukao bicikliste i broj onih koji su izabrali da iz predgrada do centra Kopenhagena, što je put od 15 kilometara, putuju biciklom povecan je za 10 odsto, preneo je Euraktiv Srbija.
Gorhoj navodi da saobracajna gužva u Kopenhagenu ne samo da uvecavaju emisiju ugljen dioksida i drugih zagadujucih gasova, nego za posledicu ima i manju prouduktivnost jer gradani gube vreme u prevozu. A koristi po zdravlje su nemerljive.
"Danci postaju sve deblji, ne vežbaju dovoljno, piju i puše previše... Za to je biciklizam odlican. Bicklisti su zdraviji", istakao je Gorhoj dodajuci da je za zdravlje dobro i zbog manjeg zagadenja vazduha.
Pored Kopenhagena, Berlin ima 12 biciklistickih autoputeva, London priprema takode toliko, a švedske vlasti dale su dozvolu za biciklisticki put sa cetiri trake izmedu Malmea i obližnjeg univerzitetskog grada Lunda.
(Beta)