Razlog tome mijenjanje genetske strukture ljudskog organizma, a mijenja se i mikro i makro okoliš, i to proizvodi sve više alergijskih bolesti, koje su najaktivnije u proljece.
I u Bosni i Hercegovini ova bolest je sve raširenija, ali nema tacnih podataka, koliko je oboljelih, prije svega djece.
EZ: Zašto je proljece specificno za osobe koje pate od alergije?
Saracevic: Proljece je jedno od najljepših godišnjih doba... Ali to je doba i kada cvjeta drvece i zaista tada imamo najjace alergijske manifestacije, koje se uglavnom vežu za polene.
Polen je žuti prah kojim se razmnožavaju trava, korov i drvece. Te biljke imaju razlicitu polinaciju, odnosno otpuštanje polena u atmosferu od stabala koji cvjetaju. Zbog toga prvo cvjetanje vežemo za drvece, koje cvjeta krajem aprila, u maju, pa i u jednom dijelu juna.
EZ: Prema nekim podacima, najviše osoba je alergicno na travu. Šta savjetujete tim pacijentima?
Saracevic: Trava pocinje cvjetati krajem aprila pa do kraja augusta, a sredinom ljeta pocinje cvjetati korov i jedna od najopasnijih biljki - Ambrozija. To je najalilorgenija biljka i od nje se možete spasiti samo njenim iskorjenjenjem. Zbog toga se svake godine organizuju široke akcije na njenom uništavanju.
Kada ljekari prave dijagnostiku, onda obicno napravimo alergološko testiranje, koje je vrlo jednostavno i bezbolno. Mi to zovemo kožnim testom ubodom. Uglavnom se to pravi sa miks alergenima i to stalno radimo i za naucne svrhe i napravimo testove na pojedinacne biljke.
Nedavno smo pokušali naucno utvrditi koji je vodeci alergen-polen kod naše djece. Utvrdili smo da je kada je rijec o drvecu najviše djece alergicno na koru lijeske. Trava livadarka takoder zadaje najviše muke oboljelima. Dakle, uz Ambroziju to su vodeci alergeni kod naše djece u odnosu na polene.
EZ: Šta su inhalacioni alergeni?
Saracevic: To su alergeni koji se udahnu i skoro je nemoguce da ih možemo izbjeci. Kada udahnemo ove alargene onda u disajnom putu ovi poleni mogu razviti najcešce dva oboljenja: rinitis alergika i astma bronhale koja se uzrokuje polenom.
Kada pregledamo pacijenta i smatramo da ima alergiju samo na nivou nosa, uvijek napravimo pretrage da možda dokažemo i alergiju donjeg disajnog puta. Tako jedno dijete koje ima alergijski rinitis ima oko 80 posto riziko-faktora za razvijanje alergijske astme.
EZ: Kako je moguce, prije obracanja ljekaru, prepoznati simptome alergije?
Saracevic: Alergijski rinitis manifestuje se otecenom sluznicom, izaziva svrbež i curenje nosa. Razlika izmedu prehlade i alergijskog rinitisa ogleda se u sljedecem: ako ste prehladeni imate upalu nosne sluznice virusom, imate temperaturu, nos curi, kišete i kašljete i ta prehlada traje otprilike sedam dana. Medutim, ako se dijete tokom ljeta prehladi pet-šest puta, i ta bolest traje duže, onda su to najvjerovatnije simptomi alergije.
Kada se obratite ljekaru, nakon uspostavljanja dijagnoze odmah se uradi elergijsko testiranje.
Osim toga, za trstiranje, imamo na raspolaganju azotni oksid. To je novija metoda koja se koristi kod djece koja imaju alergiju i provodi se veoma jednostavno, udisanjem. Ako je azotni oksid povišen u pitanju je alergija. Može se napraviti i spirometrija, narocito kod osoba koje imaju probleme sa astmom, pa se uradi krvna slika, imunoglobulini i to imunoglobulin (IgE).
Imunoglubolin je ustvari antitijelo koje je odgovorno za alergiju i IgE stupa u reakciju sa alergenom.
EZ: Da li je alergija nasljedna bolest?
Saracevic: Alergija, kao i sve ostale bolesti može biti nasljedna. Ona se provlaci kroz porodicu i zaista imunoglobulini se prenose putem gena. IgE je uvijek usmjeren na neki poznati alergen i recimo dobijemo IgE pozitivan na polen trave iznad 0,35, što je osnovna jedinica da se potvrdi alergija.
U 60 posto slucajeva alergija se javlja kod djece. Ako oba roditelja imaju alergiju, onda 80 posto djece dobije alergiju kao nasljednu bolest.
Najrizicnije je ako sestre i braca imaju alergiju, onda je postoji mogucnost da se u toj porodici u narednim naraštajima genetski širi alergija.
EZ: Mnogo ljudi je alergicno i na grinje. Šta su grinje?
Saracevic: Grinje su alergeni koji žive u kucnoj prašini. Razvijaju se u vunenim tepisima, madracima, jastucima, posteljina, cebadima, pa cak žive i na listovima zelenog kucnog cvijeca. Grinje su u stvari nevidljiva bica i one se hrane epitelom – stanicama kože.
I grinje unosimo u organizam putem udisanja. Lijecenje osoba alergicnih na grinje veoma je kompleksno i multidisciplinarno. Možemo ga podijeliti na akutnu fazu, lijecenje u mirovanju, preventivno lijecenje. Jednostavno morate izbjegavati taj alergen ako znate da ste osjetljivi na njega. Kuca vam mora biti bez prašine i treba uklonite sve predmete na kojima se prašina pojavljuje. Narocito treba osušiti vlažna mjesta u kuci, jer grinje ne trpe suh prostor.
Za djecu koja imaju ovu vrstu alergije predlaže se soba bez prašine. To je jako teško napraviti, ali je moguce. Djeca se ne bi smjela igrati s plišanim igrackama. Najmanje jednom sedmicno moraju se brisati podovi, mijenjati posteljina.
EZ: Da li se u našim apotekama može nabaviti dobra medikamozna terapija protiv alergije?
Saracevic: Medikamozna terapija zaista je uspješna i može se u BiH nabaviti sve što je najsavremenije i potrebno za lijecenje alergije. Zaista imamo medikamente koji uspješno rješavaju problem alergije.
To su lijekovi koji se troše ciljano na organ koji je obolio. Ako je to nos imamo sprej. Za disajne putove imamo inhalacione lijekove koji dolaze direktno na sluznicu disajnog puta. Odnedavno nam je na raspolaganju jedan lijek koji je dobar protiv alergijske upale. Ali, to je komplikovan proces lijecenja i njbolje ga je provoditi uz odobrenje nadležnog ljekara.
EZ: Kako se provodi klimatsko lijecenje oboljelih od alergije?
Saracevic: Takva vrsta lijecenja ranije je bila veoma popularna, ali se sada u ovakvom lijecenju gubi na koraku. Klimatsko lijecenje se preporucuje na moru ili na planini.
Ako su djeca alergicna na polen onda idu na more kada se završava polinizacija. Dakle, nece dijete ici na more u februaru kada cvjetaju mimoze ako je alergicno na polen. Medutim, da bi neko klimatsko lijecenje imalo smisla mora se recimo na moru provesti najmanje jedan mjesec. Tko je osjetljiv na grinje isto tako ce mu dobro doci more, ali možeu ici i na planinu samo koja je visocija od 1.300 metara nadmorske visine, jer se smatra da na tim visinama nema grinje.
EZ: Na koji nacin alergija prelazi u astmu?
Saracevic: Astma je hronicna upalna bolest na bazi alergije. Ona se dijeli na alergijsku astmu i astmu koja nije alergijska i astmu koja je miješana. Imamo astmu koja se dobije od napora, onu koja je virusna i miješana.
Astma se teško lijeci, ali i uspješno. Za sada ne postoji lijek koji kronicni tok, odnosno ovu bolest može prekinuti. Djeca koja imaju virusnu astmu do sedme godine, kada uspostave kontakt s virusima i naviknu se na njih, u kasnijom dobi nece imati simptome te bolesti. Ali, alergiju dobijamo naslijedem i ona nam je stalna. Kada ce se ona ispoljiti ili nece to niko ne zna. Ranije se govorilo da ce se u pubertetu promjeniti klinicka slika i zaista može se promijeniti, ali o prestanku bolesti ne može se govoriti. To ne govore ni naucnici, niti knjige, pa ni mi.
Vec 12 godina u maju obilježavamo Dan astme i alergijskih bolesti. Na taj dan organizujemo školu, gdje skupimo djecu razlicitih uzrasta i njihove roditelje. Tada im odgovaramo na sva pitanja, dajemo savjete, obucavamo ih kako se uzimaju lijekovi. Nažalost, tu aktivnost ne prati odgovarajnuca pažnja i podrška javnosti.
EZ: Kako se oboljeli od alergije trebaju hraniti?
Saracevic: Hranjenje oboljelih je individualno. Ako se javi alergija nakon uzimanja neke hrane ona se naziva nutritivnom. Ono što udišemo probavnim traktom, to je nutritivno. Mali procenat nutritivnih gradijenata odnosno hrane daje asmaticne krize.
Oboljeli bi generalno trebali izbjegavati jesti kikiriki, jagode, ribu, školjke, kravlje mlijeko. Mi imamo i test na to i možemo tacno odrediti šta neko ne bi smio jesti. Ali, ponavljam, to je individualno. Imate ljudi koji su alergicni na kivi, paradajz... Kada su u pitanju bebe, najvažnije je dojenje. To zaista štiti djecu od alergijskih manifestacija.
