Najvece koncentracije polena ambrozije ocekuju nas ovih dana, odnosno od sredine avgusta do sredine septembra. Na polen ove biljke alergican je svaki deseti gradanin, a najvažnije je spreciti kontakt sa alergenom, porucuju strucnjaci.
Ambrozija je biljka koja proizvodi velike kolicine polena, koji sadrži visoke koncentracije razlicitih alergena.
Prvi siptomi na alergijske reakcije na polen ove biljke su vrlo cesta kijavica, curenje nosa i peckanje ociju, a oni koju su najosetljiviji i koji se ne lece mogu da imaju i otežano disanje, kašalj, nesanicu, pa cak i astmu.
„Kada se pojave simptomi, najbitnije je spreciti kontakt sa alergenom“, kaže dr Olika Drobnjak Tomašek, alergolog KBC „Bežanijska kosa“.
To se može raditi na dva nacina - u prvom redu cišcenjem površina na kojima bi mogla da se nade ambrozija, što je bezuslovno i mora se obaviti.
Zatim treba spreciti kontakt sa alergenom samog organizma, što znaci da, ako ste bili u zelenilu, a znate ili pretpostavljate da imate taj problem iako niste bili kod alergologa na dijagnostikovanju, morate ukloniti alergen sa kose, kože i odece, kao i sa sluznica nosa, gornjih disajnih puteva grgoljanjem najobicnijeg fiziološkog rastvora.
Tako se smanjuje intenzitet problema koji inace imate. Sledeci korak je uzimanje lekova.
„Medutim, uvek insistiram na tome da se, kada pacijent posumnja da ima neke alergijske probleme - u sezoni se javlja njegovo kijanje, kašljanje, curenje nosa, osipi po telu, gušenje, bronhijalna astma je vrlo cesta - prvo obrati lekaru opšte prakse koji bi morao to da prepozna, a onda je validna dijagnostika neophodna u institutima za alergologiju i imunologiju“, objašnjava dr Drobnjak Tomašek.
Prava prevencija se može imati samo ako sprecite kontakt sa alergenom. Nešto što je još uvek u domenu futuristicke price bila bi popravka greške na genomu, na petom hromozomu kod onih pacijenata koji su predodredeni za stvaranje najvece kolicine antitela na odredene alergene, one koji su genetski predisponirani da im imuni sistem daje lažne signale po sistemu „ovo je napadac“, a u stvari je rec o alergenu iz spoljne sredine na koji ne bi trebalo da se formiraju antitela.
Što se lecenja tice, svi "H1" histaminici, kortikosteroidi, leukotrienski antagonisti su nešto što ublažava simptome alergije. Specificna imunoterapija kod dobro postavljene dijagnoze je za sada pravo i jedino lecenje simptoma.