Kameno selo - zaštićeni dragulj Srbije
Izvor: Tanjug
Sručnjaci niškog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i
studenti arhitekture niškog Građevinsko-arhitektonskog fakulteta
istražuju selo Gostuša na Staroj planini, poznato i kao Kameno selo, sa
ciljem da se ovo jedinstveno mest proglasi za kulturno dobro.
Kako je Tanjugu izjavila direktorka niškog Zavoda za zaštitu
spomenika kulture Elena Vasić Petrović, koja je obišla stručnjake na
terenu, reč je o projektu koji finansira Ministarstvo kulture sa ciljem
da se ovo selo, sa svim okolnim objektima zaštiti kao jedinstvena
ambijentalna celina.
Selo Gostuša je poznato i kao Kameno selo
jer su svi objekti gotovo kompletno izrađeni od kamena i od materijala
koji se mogu naći u okolini sela. Od kamena su i ograde i kompletni
krovovi, ali i dimnjaci, podrumske prostorije, što mesto čini
jedinstvenim pa je neophodna njegova zaštita.
"Radi se uveliko
na pripremi predloga za proglašenje celog sela, zajedno sa pojatama,
odnosno da se taj jedinstven i prirodni i kulturno-istorijski ambijent
zaštiti u smislu održavanja autentičnog stanja, odnosno jedinstvene
arhitekture koja tamo postoji", rekla je ona.
Vasić Petrović ističe da je to selo još pre četiri godine prepoznato kao veliki potencijal iz više razloga.
"Prvo, to je deo Parka prirode Stara planina, blizu je Pirot, a i
lokalna samouprava je ulagala u infrastrukturu, odnosno put do toga
mesta, blizu je Zavojsko jezero, tako da da reč o velikom turističkom
potencijalu", navela je ona.
Direktorka Zavoda kaže da je
Svetska banka finansirala obnovu nekih objekata, dok je Turistička
organizacija Pirota uključena u korišćenje kapaciteta za seoski turizam,
tako da postoji interes da se se taj ambijent očuva.
"Trenutno
se radi snimanje objekata. Prošle godine smo snimili 20 objekata, a ove
godine još 40. Izrađen je projekata očuvanja crkve koja je od velikog
značaja. Kada budemo završili rad na terenu, poslaćemo predlog
republičkom Zavodu za zaštitu spomenika kulture, a onda će se o tome
izjašnjavati i poslanici Narodne skupštine", navela je Petrovićeva.
Prema njenim rečima, kada selo bude proglašeno za ambijentalnu
celinu, ono će imati veće mogućnosti za razvoj i ulaganje, a Zavod će
moći da pravi nove projekte, da se sredi škola koja je veliki potencijal
i da se ljudima koji su već krenuli u oživljavanje sela pomogne.
U prošloj i ovoj godini Ministarstvo kulture je za projekat proglašenja
Gostuše kao ambijentalne celine izdvojilo je oko 2,3 miliona dinara.
Selo ima sedamdesetak stanovnika, uglavnom o staračkih, a sve ga češće
posećuju turisti, jer ima i nekoliko etno-kuća i kategorisanih
turističkih domaćinstava.
Takođe, sve je veći i broj
povratnika, uglavnom penzionera koji obnavljaju objekte, ali zbog
složenosti gradnje umesto kamenih krovova stavljaju crep, što neće biti
moguće kada se ovo selo proglasi za ambijentalnu celinu i kulturno
dobro.
