Niske temperature na ekonomicnim programima modernih mašina za veš nisu dovoljne za ubijanje bakterija, pa se one cesto prenose na donji veš i kuhinjske krpe i tako ugrožavaju zdravlje, pokazalo je istraživanje britanskog Udruženja za higijenu. Velika je razlika izmedu površno cistog i higijenski cistog veša
Prema ovoj studiji, oko 0,1 g fekalija ostaje na "cistim" gacicama posle pranja na niskim temperaturama, a bakterije s njih lako dospevaju i na drugu odecu u veš mašini.
"Ljudi veruju da je odeca posle svakog pranja u veš mašini cista, ali postoji razlika izmedu površno cistog i higijenski cistog", rekla je voda studije, dr Lisa Akerli.
Ona dodaje da ekonomicni i drugi programi pranja na niskim temperaturama nisu problematicni samo zbog ostataka bakterija, vec i unakrsne kontaminacije, odnosno prelaska bakterija na druge stvari u veš mašini i stvaranja takozvane "bakterijske supe".
Predmeti na koje dolaze bakterije poput peškira i kuhinjskih krpa u direktnom su kontaktu s ljudskim telom i lako izazivaju razne bolesti. Bakterije na vlažnoj odeci su najopasnije, jer dolaze na ruke kod stavljanja veša na sušenje, odakle se lako unose u usta.
Barem jednom u mesec dana potrebno je bilo koju odecu oprati na 90 °C kako bi se ocistila unutrašnjost veš mašine od bakterija. Posteljinu i donji veš treba prati odvojeno od peškira, narocito kod pranja na niskim temperaturama. Posle završetka pranja, vrata od veš mašine treba ostaviti otvorenim neko vreme, jer dotok vazduha redukuje razmnožavanje bakterija unutra. Redovno cistite vrata veš mašine i fioku u koju se stavlja deterdžent i omekšivac.
Ako perete veš na niskim temperaturama bez sredstava za dezinfekciju, odecu dobro osušite i obavezno operite ruke posle stavljanja mokre odece na sušenje.