Genska analiza virusa nove smrtonosne vrste pticijeg gripa, prethodno nepoznate medu ljudima, ukazuje da je taj virus H7N9 vec prošao kroz neke mutacije koje bi mogle da ga ucine izazivacem pandemije medu ljudima, porucuju eksperti.
Guliver/Getty images/Thinkstock
Nema, medutim, dokaza da se ovaj virus, od kojeg je u Kini obolelo devet osoba, a troje umrlo, zasad širi sa coveka na coveka. Uz to, još postoji mogucnost da ce išceznuti, nikad u punoj meri ne mutirajuci u izazivaca ljudske vrste gripa, napominju eksperti, a prenosi Rojters.
Jedan od najvecih svetskih strucnjaka za grip, Ab Osterhaus iz holandskog Medicinskog centra Erazmus, podvlaci da neke mutacije ukazuju da bi vlasti zemalja sveta morale da budu na oprezu i da pojacaju nadzor nad obolevanjem i životinja i ljudi.
"Ovaj virus se vec do izvesne mere adaptirao na sisare i ljude i s te tacke gledišta zabrinjava. Zaista moramo budno da ga pratimo", istice Osterhaus.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da virus H7N9 zabrinjava jer se po prvi put pojavio medu ljudima.
Drugi oblici pticijeg gripa, kao što je onaj kojeg izaziva virus H5N1, mogu da se prenose sa ptice na pticu i sa ptice na coveka, ali ne i sa coveka na coveka. Zasad izgleda da se i virus H7N9 ne prenosi medu ljudima.
Strucnjaci podvlace da virus H7N9 cak nije narocito opasan po živinu i spada u tzv. "nisko patogene pticije influence" (LPAI). To na nesrecu ne znaci da i kod ljudi izaziva blago obolevanja, upozorava Vendi Berkli, strucnjak za virologiju gripa londonskog Impirijal koledža.
Berklijeva napominje da je nužna opreznost jer se u prošlosti pokazalo da podtipovi gripa H5 i H7 mogu da mutiraju (narocito cirkulisanjem medu živinom) iz grupe LPAI u opasniju formu "visoko patogene pticije influence " (HPAI).
"Blagost" virusa H7N9 medu živinom takode bi mogla da znaci da on spada u grupu virusa koji se "tiho šire", odnosno koje je teže otkriti nego visoko patogene forme, kao što je H5N1, koje mogu da u kratkom roku unište citava jata divljih ptica ili živine.
"To je naka vrsta maca sa dve oštrice, jer kad od visoko patogenog virusa pocinje da ugiba sva živina, to je vrlo loše za farmera koji je gaji, ali znaci da mi možemo lakše da uocimo gde se virus nalazi. Trenutno ne znamo odakle dolazi ovaj virus. Još ne znamo koji ga životinjski izvor hrani", podvlaci Berklijeva.
Otkrivanje tog izvora i pracenje genskih mutacija da bi se videlo da li ce, kako i kada nova vrsta gripa steci moc da izazove pandemiju medu ljudima, je trenutno prioritet istraživaca kako u Kini, tako i širom sveta, isticu Berklijeva i Osterhaus.
(Tanjug)