CAK i da citav sistem funkcioniše besprekorno, da ima dovoljno raketa i dobro placenih strelaca, Srbija bi bila poražena u svakoj trecoj bici protiv gradonosnih oblaka. Strucnjaci, medutim, iznose alarmantnije podatke: samo petnaestak odsto iznosi efikasnost protivgradne zaštite!
Dok se po Indiji još sabira šteta koju je za vikend izazvao grad velicine teniske loptice, ostaje nepoznanica koliko našu državu koštaju nepogode, jer nema zbirnih podatak. Kako saznajemo, preciznije podatke pocece od jula da prikuplja Republicki zavod za statistiku.
- O trenutnom stanju protivgradne zaštite nemam ništa dobro da kažem: po stanici imamo 3,5 raketa, a trebalo bi da bude bar 15 - kaže za „Novosti“ Predrag Maric, nacelnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije. - Ocekujemo isporuku još 400, a toliko ih je ispaljeno pre dva dana.
Maric navodi da se Srbija drži sistema protivgradne zaštite koji je u svetu odavno prevaziden, jer se prešlo na sisteme zaštitnih mreža, „sejanja“ i osiguranja. On navodi da ima dovoljno radarskih stanica, ali kaže da 3.000 strelaca prima svega oko osam-devet hiljada mesecno od RHMZ i opština:
- Najveci je problem što nije rešeno odakle ce se obezbedivati novac za nabavku raketa van sezone. U svakom slucaju, u najboljim okolnostima uspešnost protivgradne zaštite bi bila oko 70 odsto.
PRIRODA CESTO NEPOBEDIVA Fizika oblaka ne može potpuno da se promeni. Mnogi misle da je dovoljno ispaliti raketu da bi se obezbedila zaštita, a to nije tacno. Ako dode oformljen oblak iz, na primer, BiH i Hrvatske, ne može mnogo toga da se uradi - ukazuje Aleksandra Arsic, iz Republickog hidrometeorološkog zavoda.
Profesor na beogradskom Hemijskom fakultetu Ivan Grižetic, ipak, kaže da smo u borbi protiv gradonosnih oblaka uspešni jedva 15 odsto, a u EU je to 50 odsto:
- Na primeru Indije videlo se da su korišcene rakete, a da nisu imale nikakavu efikasnost. Naš sistem je potpuno anahron i jedno je rešenje da se razvije sistem osiguranja kada vec nema sredstava za zemne agregate ili zaštitu uz pomoc aviona.
Nigde nije precizirano ni šta je sve potrebno imati kako bi se ušlo u koliko-toliko ravnopravnu bitku s oblacima. Na ovo ukazuje šef katedre Instituta za meteorologiju Mladen Curic, koji poziva i na to da se metodologija pod hitno promeni:
- Za rakete i naknade izvaja se sedam-osam miliona evra, a ni dinar se ne daje za istraživanja. Ovi koji rade u zaštiti od grada samo kukaju - dajte nam pare. Pa, nije isto kupiti pendrek ili pištolj i pucati!
Profesor Curic odbacuje tvrdnje kako su godinama oblaci promenili cud i poceli žešce da udaraju po Srbiji:
- To uopšte nije tacno. Padao je grad velicine pesnice i pre 40 godina!
Svi se, dakle, slažu da je sada vec alarmantna situacija oko zaštite od grada. Ali, tek nam se „nadvijaju crni oblaci“. Našoj zemlji predstoji i primena sporazuma o otvorenom nebu, na osnovu kojeg ce se povecati broj mesta odakle, zbog preleta aviona, nece moci se ispaljuju rakete.
ŠTETA U BILIONIMA DOLARA
KLIMATSKE promene dovode do sve cešcih i sve manje predvidivih vremenskih uslova, zbog cega su osiguravajuca društva primorana da promene nacin na koji procenjuju rizike od prirodnih katastrofa u odredenim podrucjima, saopštila je u ponedeljak ženevska asocijacija za osiguranje. Prema prošlomesecnom izveštaju UN, prirodne katastrofe koštale su svet 2,5 biliona dolara u ovom veku.