Ne može se svaka epizoda opstruktivnog bronhitisa, ma kako bila teška, proglasiti astmom. Medunarodno priznate smjernice za dijagnozu i terapiju astme GINA (Global initiative for Asthma) selekcioniraju astmu prema kontroli simptoma na kontroliranu, djelomicno kontroliranu i nekontroliranu.
Osnovni kriteriji kojim se rukovodi ova podjela su ucestalost simptoma , potreba za simptomatskim lijekovima, nocni simptomi, ogranicenje fizicke aktivnosti, smanjenje testiranih plucnih funkcija, pogoršanja u toku posljednje godine. Na osnovu toga se bira terapija jednim ili više lijekova, uz korekcije doza i kombinacija prema aktualnom stanju i stanju u nekoliko proteklih mjeseci. Po principu „korak gore“ – „korak dole“ terapija se može mijenjati. Cilj je dovesti pacijenta u stanje kontrolirane astme uz minimum lijekova.
Kod djece se koristimo i drugim studijama. Najcešce citirana studija je Practall EAACI/AAAAI prema kojoj se razlikuje pristup djeci sa astmom u dobi do 2 godine i starijoj od 2 godine. Astma se prema fenotipu dijeli na astmu induciranu virusom, naporom, alergenom i neriješenu astmu.
Vrlo je bitno postaviti ispravnu dijagnozu. Kod djece odlucujucu ulogu imaju roditelji koji prate dijete i izmedu epizoda kada je potrebna ljekarska pomoc. Analiza situacije koja dovodi do pogoršanja pomaže otkrivanju provokatora napada.
Kod male djece se vrlo cesto radi o virusnim infekcijama koje izazivaju epizode bronhoopstrukcije. Sa rastom djeteta ovaj oblik astme nestaje ali nije iskljuceno da može postojati i kombinacija sa drugim fenotipovima.
U laickim krugovima astma se obicno povezuje sa alergijom. Atopija je genetski uslovljena neadekvatna reakcija na razlicite agense iz okoline . Astma, alergijski rinitis, atopijski dermatitis su klinicke manifestacije atopije. Postojanje jednog od ovih oboljenja, uz pozitivnu porodicnu anamnezu znatno povecava rizik od astme. Alergeni mogu biti prisutni u vazduhu npr. poleni,kucna prašina, grinje,dlaka životinja, zatim u hrani, lijekovima. Alergološko testiranje prick metodom, odredivanje ukupnih IgE i specificnih IgE za pojedine alergene predstavlja standarno testiranje na putu do dijagnoze. Identifikacija alergena je vrlo bitna, jer izbjegavanje istih je osnovni princip terapije. Osim toga, kod djece starije od 5 godina moguce je vršiti i funkcionalno testiranje, kao što su spirometrija, pickflow-metrija te odredivanje NO u izdahnutom zraku. Rtg snimak nije potreban pri svakoj obstrukciji, ali se radi bar jedanput zbog diferencijalne dijagnoze prema drugim hronicnim oboljenjima disajnih puteva, eventualno dijagnoze pneumonie.
Prisustvo iritanasa u zraku tipa duhanskog dima, raznih aerosola, aerozagadenja… mogu isprovocirati pogoršanje i u odsustvu alergena.
Posebnu skupinu predstavlja astma izazvana fizickim naporom, koja se donekle razlikuje i po terapijskom pristupu u odnosu na alergijsku astmu. Ovdje treba spomenuti i uzimanje veceg obroka u periodu kracem od 2 sata pred intenzivnijom fizickom aktivnošcu tipa treninga,što može isprovocirati napad. Cak i kod osoba kod kojih fizicka aktivnost može izazvati napad nije nužno prekinuti sa treninzima ali se mora primijeniti adekvatna terapija uz planirano zagrijavanje.
U grupi neriješene astme kod djece ne smijemo zaboraviti gastroezofagealni refluks kao bitan faktor provokacije „zviždanja“. Zato kod dojencadi sa obstruktivnim bronhitisom, posebno ako nemamo dokazanu alergiju i akutnu infekciju primjena antirefluksnig režima hranjenja može pomoci u kontroli astme.
U terapiji astme razlikujemo dvije skupine lijekova. Simptomatski lijekovi „olakšanja“, najpoznatiji je salbutamol-ventolin, koriste se pri akutnom napadu u obliku inhalacije. Kod kontrolirane astme njihova primjena se svodi na minimum. Potreba za ventolinom više od 2x sedmicno ukazuje na nedovoljno kontroliranu astmu.
Skupina lijekova za kontrolu astme primjenjuje se dugotrajno, bez obzira da li oboljeli momentalno ima tegobe ili ne. Tu spadaju inhalacioni kortikosteroidi, kod djece najviše korišten flutikazon, u obliku pumpice ,gdje se lijek aplicira preko babyhalera kod djece do 5 godina i volumatika kod starije djece. Pravilno davanje lijeka preko nastavka je vrlo važno jer dijete ne može koordinirati duboki udah sa direktnom aplikacijom lijeka. Drugi lijek iz ove skupine je antileukotrijen montelukast, koji se promjenjuje u obliku granula ili tableta. Ova dva lijeka se mogu kombinovati, s tim da u odredenim fenotipovima astme jedan ima prednost u odnosu na drugi. Postoje i fiksne kombinacije inhalacionih kortikosteroida i dugodjelujucih betamimetika u obliku pumpice koje se primjenjuju za djecu iznad 5 godina i za djelomicno kontroliranu astmu.
Primjena kortikosteroida u peroralnom i parenteralnom obliku je rezervisana za kratkotrajno davanje pri pogoršanjima. Druge vrste lijekova u lijecenju astme u djecijoj dobi nemaju širu primjenu, a posebno treba istaknuti da se antihistaminici u lijecenju astme ne koriste.
U terapiji astme vrlo je bitan režim svakodnevnog života. Osnovu svega predstavlja svrstavanje u konkretan fenotip, odnosno identifikacija provokatora napada. U slucaju alergije na kucnu prašinu potrebna je reorganizacija uredenja stana, izbjegavanje cilima, zavjesa, plišanih igracaka, sistem održavanja cistoce, precistaci vazduha i slicno. Alergija na polen znaci pracenje polenskog kalendara za odredeno podrucje, pracenje meteoroliških prilika promjene atmosferskog pritiska, izbjegavanje boravka na otvorenom u odredenom periodu, izbjegavanje konzumiranja biljnih cajeva i meda, te pravilno korištenje terapije. Alergija na životinjsku dlaku podrazumijeva izbjegavanje kontakta najcešce sa psom i mackom. Alergija na pcelu i osu može ugrožavati i život. Ovim pacijentima se preporucije da imaju i epi-pen, injekcije adrenalina za prvu pomoc. Kod alergije na hranu osnovno je izbjegavanje poznatog alergena. Kod sklonosti alergijskim reakcijama nužan je oprez u konzumaciji svega novog, posebno industrijskih proizvoda sa konzervansima, glutamatom i bojama. Stoga se kod djece sa pozitivnom porodicnom anamnezom preporucuje što duže dojenje uz vrlo oprezno uvodenje novih namirnica u drugoj polovici prve godine, te od druge do cetvrte godine.
Dijete sa astmom treba ukljuciti da se bavi sportom, da se druži, uz svoju terapiju ne treba se razlikovati od vršnjaka. Djeca sa nelijecenom astmom imaju više izostanaka iz škole, slabiju koncentraciju, slabiji uspjeh u školi, sklonost poremecaju ponašanja i depresiji. Adekvatno vodenje terapije i režima života omogucava im nesmetano djetinstvo. Imati astmu nije sramota niti osuda do kraja života.
Prema istraživanjima oko 10% djece boluje od astme a obzirom na promjenu stila života, ishrane, aerozagadenje, klimatske promjene ocekuje se da ovaj broj bude u porastu.
Pedijatrijska ordinacija „Suncokret“ se uz opštu pedijatriju i ultrazvucnu dijagnostiku bavi pracenjem djece sa teškocama u disanju, prvenstveno astmom. Alergotestiranje prick metodom i odredivanje IgE iz krvi uz funkcionalni test spirometrije osnova su postavljanja dijagnoze u ordinaciji „Suncokret“. Individualni pristup u terapiji, dugorocno pracenje kontrole astme pomocu astma control testa i drugih metoda je pretpostavka za uspješnost terapije.
Za e-zdravlje: Dr Evelina Cehajic (pedijatrijska ordinacija „Suncokret“)
