Od bolesti srca i krvnih sudova ljudi su patili i pre cetiri milenijuma! Najopsežnija studija izvedena na mumijama dala je dokaze da zacepljenje arterija ne mora da bude posledica modernog nacina života u kojem dominira brza hrana.
Cak i bez modernih iskušenja u vidu brze hrane ili cigareta, ljudi su pre 4.000 godina patili od zakrecenih arterija, pokazala je najveca do sada studija mumija.
Mumija sa zacepljenjima karotida (vratnih arterija)
Studija pokazuje da su bolesti srca bile deo prirodnog procesa starenja i da možda i nisu u direktnoj vezi sa savremenim faktorima rizika poput pušenja, masne hrane ili premalo fizickih aktivnosti.
Skeniranjem 137 mumija, strucnjaci su došli do sigurnih pokazatelja da je od arteroskleroze patila trecina, ukljucujuci i one osobe za koje se veruje da su živele zdravim životom.
Više od polovine ispitanih mumija je iz Egipta, dok su ostale iz Perua, jugozapadne Amerike i sa Aleutskih ostrva. Mumije poticu iz perioda 3.800 godine pre nove ere do 1.900 nove ere.
Arteroskleroza je bolest krvnih sudova koja je u tesnoj vezi sa srcanim udarom i šlogom.
„Srcane bolesti vrebaju ljude širom sveta vec 4.000 godina", rekao je doktor Rendal Tompson, kardiolog Instituta „Sent Luks Mid" u Kanzas Sitiju i šef studije.
Mumije sa zacepljenim arterijama bile su starije u vreme smrti i imale su, kako strucnjaci procenjuju, oko 43 godine. Ispitane mumije koje nisu imale obolele arterije bile su prosecne starosti oko 32 godine.
U vecini slucajeva naucnici nisu bili u stanju da utvrde da li je smrt nastupila zbog srcanih problema.
Rezultati studije objavljeni su 10. marta na samitu kardiologa u San Francisku i objavljeni u strucnom casopisu Lancet
.
Tompson je rekao da je bio iznenaden kada je video aterosklerozu kod ljudi sa Aleutskih ostrva koji su, navodno, živeli zdravim životom.
„Mislim da je fer reci da ljudi danas treba da se osecaju manje krivim zbog srcanih problema. Verujem da smo preterali sa idejom da zdrav život može potpuno da eliminiše rizike", istakao je dr Tompson napomenuvši da se ne zna uzrok zakrecenja arterija kod mumija.
Preci Pueblo indijanaca koji su živeli u pecinama današnjeg Kolorada i Jute koristili su vatru za kuvanje i grejanje, pa su, samim tim, udisali i dosta dima.
„Taj dim je možda mogao da ostavi iste posledice kao i cigarete", objasnio je Tompson.
Ranije studije takode su pružale dokaze o postojanju srcanih bolesti kod egipatskih mumija, ali je ova studija najveca do sada i prva u koju su ukljucene i mumije sa drugih podrucja.