„Mozak iz epruvete“ napravljen je u laboratoriji pomocu maticnih celija, cime je ucinjen ogroman korak ka otkrivanju novih nacina lecenja neuroloških i duševnih bolesti. Austrijski naucnici kažu da je cilj ovog eksperimenta proizvodnja biološkog oruda, koje ce pomoci naucnicima da bolje razumeju bolesti mozga i testiraju nove lekove.
Pomocu maticnih celija naucnici su uspeli da naprave „mozak u boci“ i veruju da ce im on pomoci u lecenju neuroloških i psihickih bolesti, navodi Si-En-En.
Cerebralni organoidi, kako su nazvane ove strukture, široki su tri do cetiri milimetra i imaju strukturu slicnu nerazvijenom ljudskom mozgu. Ipak, naucnici isticu da su još daleko od stvaranja veštackog mozga u laboratoriji, pa cak i od uzgoja delova mozga.
Cilj ovog eksperimenta je proizvodnja biološkog oruda koje ce pomoci naucnicima da bolje razumeju bolesti mozga i testiraju nove lekove.
Profesor Jurgen Noblih iz Instituta za molekularnu biotehnologiju u Becu, dobio je indukovane višepotentne maticne celije (iPSC) od vezivnog tkiva pacijenta s mikrocefalijom.
Ovo je redak ali razarajuci genetski poremecaj, zbog kojeg je velicina mozga dramaticno manja, što dovodi do brojnih mentalnih poremecaja. Ovu bolest je, kao i mnoge neurološke poremecaje, teško proucavati na laboratorijskim miševima, jer nemaju podjednako kompleksan mozak kao ljudi.
„Celije uzete od pacijenata pretvorili smo u primitivne celije nazvane iPSC i onda ih iskoristili da napravimo cerebralni organoid i uporedimo ih sa onima kod zdravih pacijenata. U suštini, želimo da ih koristimo i da ispitamo mnogo cešce poremecaje poput šizofrenije ili autizma, jer je vec dokazano da do njih dolazi zbog defekta tokom razvoja mozga. Zadovoljni smo jer verujemo da cemo moci da napravimo modele za te defekte“, kaže Noblih.
Prema njegovim recima, zahvaljujuci minijaturnim mozgovima, bice moguce ispitati i lekove bez korišcenja životinja, koje bi možda na njih drugacije reagovale.
Doktor Oliver Brustle, neuropatolog i strucnjak za maticne celije sa Univerziteta „Bon“ u Nemackoj, ispitao je rezultate studije i rekao da je izvanredna.
Krupan korak na putu do leka
Celije su formirale razlicite delove sposobne da uticu jedan na drugi i pokazale su organizaciju slicnu onoj videnoj u ranim stadijumima razvoja ljudskog mozga. Ovo nisu laboratorijski predmeti, vec orude koje omogucava naucnicima da ispitaju razvoj mozga i razvoj moždanih poremecaja, ukazuje profesor.
Pol Metjuz, profesor Imperijal koledža u Londonu i ekspert na polju neuronauke, rekao je da je ovo novo mocno orude u pokušaju shvatanja najvecih mentalnih poremecaja i otkrivanju leka.
„Lek je još daleko, ali ovo je važno istraživanje i veliki korak napred“, objasnio je Metjuz.
Doktor Zamil Kader sa Univerziteta Oksford kaže da je istraživanje izvanredno.
„Struktura je još daleko od pravog mozga jer, izmedu ostalog, nema cak ni snabdevanje krvlju, ali može pomoci u istraživanjima. Posebno zato što su slicnosti s nekim funkcijama ljudskog mozga neverovatne“, naglasio je Kader.
Neki naucnici protive se ovakvom nacinu ispitivanja. Doktor Martin Kout sa Univerziteta u Plimutu zapitao se zašto bi iko želeo da stvori „pravi ljudski mozak“.
„Ljudski mozak koji je funkcionalan imao bi svest, nade, snove, osecao bol, ali i postavio pitanje zašto radimo sve to. Nešto što je i jednostavnije od mozga moglo bi da bude prikaceno na oci, uši i ruke i nauceno da nešto radi, a ovo je tek korak ka tome“, tvrdi Kout.