Želja za hranom može da bude „jednako štetna za zdravlje kao i želja za drogom“, pokazuje istraživanje britanskih naucnika. Prava opasnost je što ljudi nakon prejedanja osecaju grižu savest zbog nedostatka samokontrole, a zbog odredenih aditiva koji su veoma štetni po zdravlje, postaju pravi zavisnici.
Istraživanje u kome je ucestvovalo nešto više od 5.000 gojaznih ljudi, pokazalo je da je želja za hranom zavisnost, kao i da su oni koji imaju neobuzdanu želju za brzom hranom cesto osudivani od strane okoline na isti nacin kao i zavisnici od narkotika.
Cak 76 odsto ucesnika uporedilo je svoju slabost koju osecaju u trenutku želje za hranom sa slabošcu koju osecaju nikotinski zavisnici, a više od 55 odsto svoju „zavisnost“ od brze hrane uporeduje sa alkoholizmom i zavisnošcu od narkotika.
Vecina hranom pokušava da „podigne“ raspoloženje
Istraživanje je pokazalo i da vecina, odnosno cak 94 odsto ljudi hranom pokušava da „podigne“ raspoloženje. Ipak, cak 77 odsto ispitanika kaže da hrana može da ih oraspoloži samo u trenutku, ali da se kasnije zbog prejedanja osecaju još gore.
„Ljudi naviknu na jednu vrstu hrane kojom pokušavaju da se oraspolože i to ubrzo postane navika“, rekao je za Dejli mejl doktor Džejms Stab.
Prava opasnost je što ljudi nakon prejedanja ili konzumiranja nezdrave hrane kojom pokušavaju da se „uteše“, osecaju grižu savest zbog nedostatka samokontrole.
Još jedan od problema sa brzom hranom je, po mišljenju jednog od istraživaca Tema Fraja, što ona sadrži odredene aditive, koji osim što su štetni po zdravlje, izazivaju i zavisnost, zbog cega osoba unosi sve vece kolicine hrane u organizam.